
Prvo kućište sam kupio po sistemu "što jeftinije, to bolje". Drugo sam uzeo jer je imalo puno stakla i svetala. Tek sa trećim sam pogodio. Ne moraš i ti da učiš na svojim greškama. Pročitaj tekst koji sam napisao na ovu temu kako bi lakše izabrao odgovarajuće.
Kućište nije samo kutija u kojoj stoje delovi. Ono utiče na temperature, buku, pa čak i na to koliko će ti komponente trajati. Ako staviš moćnu grafičku u malo i skučeno kućište, budi spreman da se sistem pregreva i usporava. Sa druge strane, dobro kućište olakšava sastavljanje, održavanje i nadogradnju. Zato nemoj da gledaš samo na izgled, iako je i to bitno jer svaki dan ćeš gledati u tu kutiju pored tebe.
Prvo što moraš da odlučiš je veličina. Zavisi od toga koju matičnu ploču imaš ili planiraš da kupiš. Postoje tri najčešće veličine, plus par neuobičajenih veličina.
Ovo su najmanja kućišta. Staju samo Mini-ITX matične ploče. Ako želiš mali računar za dnevnu sobu, za HTPC, onda gledaj ove modele. Ali imaj na umu, u njima je često teško složiti kablove, ima malo mesta za diskove, i vazduh se brzo zagreje. Nisu za najjače komponente.
Ovo je neki kompromis. Micro-ATX ploče su malo manje od standardnih, ali i dalje imaju dovoljno slotova. Kućišta za njih su često kompaktnija, ali opet imaju dobar protok vazduha. Ako ne planiraš da trpaš nekoliko grafičkih i gomilu diskova, ovo može biti tvoj izbor. Cene su im obično pristupačnije.
Najzastupljenija vrsta. Staju ATX matične ploče, koje i većina nas koristi. Ovde imaš dosta prostora, možeš da staviš velike grafičke kartice, više diskova, i imaš mnogo opcija za ventilaciju. Ako sklapaš gejmersku mašinu ili radnu stanicu, ATX kućište ti je sigurica. Ima ih na tone, od jeftinih do skupih.
Ovo su gromade. Staju najveće matične ploče za servere ili radne stanice. Baš su prostrana. Imaju mesta za gomilu ventilatora, vodeno hlađenje sa debelim radijatorima, i sve što ti padne na pamet. Ali zauzimaju podosta prostora, i teška su prilično. Trebaju ti samo ako stvarno imaš E-ATX ploču ili ako hoćeš da se hvališ drugarima.
Vazduh je ključan. Ako komponente nema šta da hladi, trajače kratko. Zato gledaj kako je kućište napravljeno.
Današnji standard je da je prednja strana otvorena za vazduh, obično ima mrežicu. Iza toga ide mesto za ventilatore ili radijator. Zadnji deo skoro uvek ima jedan ventilator koji izduvuje topao vazduh. Najbolje rešenje je da prednji ventilatori uvlače svež vazduh, a zadnji i gornji ga izbacuju. Izbegavaj kućišta koja su skroz zatvorena sa prednje strane, sa samo malim prorezima sa strane. To je loše za protok, bez obzira koliko lepo izgledalo.
Proveri koliko ventilatora može da stane. Obično piše: 2x140mm ili 3x120mm napred, 1x120mm pozadi, 2x120/140mm gore. Što više, to bolje, ali ne moraš odmah sve da popuniš. Ako planiraš vodeno hlađenje, gledaj da li ima mesta za radijator. Na primer, 240mm ili 360mm radijator zahteva dužinu od dva ili tri ventilatora. Neka kućišta imaju prostora i za radijator sa strane ili na dnu, što je dodatni plus.
Kad uzmeš kućište u ruke, oseti se razlika. Jeftina kućište umeju da budu od tankog lima koji se savija. Skuplja su od debljeg čelika ili aluminijuma, pa su čvršća i teža.
Većina kućišta je od čelika sa plastičnim prednjim panelom. To je sasvim ok ako je lim deblji. Aluminijumska kućišta su lakša i bolje provode toplotu, ali su i skuplja. Plastika ne sme da bude previše tanka i da se krivi kad pritisneš. Na jeftinim modelima, plastika ume da bude oštra po ivicama, pa pazi da se ne posečeš dok sklapaš komponente.
Debljina lima se meri u milimetrima. Dobra kućišta imaju lim od 0.7mm do 1mm. Tanji lim od 0.5mm može da vibrira i da pravi buku. Završna obrada je takođe bitna. Farba ne sme da se ljušti na ivicama. Pogledaj unutrašnjost, da li su ivice zarubljene ili oštre. Oštre ivice mogu da poseku.
Kad budeš hteo da zameniš grafičku ili dodaš disk, videćeš koliko je važno da kućište ima dobar dizajn iznutra.
Današnje grafičke kartice su ogromne. Proveri maksimalnu dužinu grafičke koju kućište podržava. Većina novijih kućišta podržava preko 300mm, što je dovoljno za skoro sve. Ali ako gledaš neko starije ili malo kućište, može da se desi da kartica ne stane. Za diskove, gledaj koliko ima ležišta za 3.5 inčne hard diskove i 2.5 inčne SSD-ove. Neka kućišta imaju fioke za diskove koje mogu da se vade, što olakšava montažu.
Dobar raspored kablova produžava životni vek računara. Kućište treba da ima proreze na limu kroz koje provlačiš kablove iza matične ploče. Ta strana treba da bude dovoljno duboka da stanu svi kablovi, inače nećeš moći da zatvoriš bočnu ploču. Čičak trake ili vezice koje dolaze uz kućište su veoma korisne. Neka kućišta imaju i posebne kanale za kablove, što izgleda mnogo urednije.
Ovo su stvari koje nisu presudne, ali umeju da budu zgodne.
Gledaj šta ima na prednjoj strani. Danas je poželjno da ima bar USB 3.0, a po mogućstvu i USB-C. Ako često koristiš fleške ili slušalice, zgodno je da su i ti portovi napred. Neki modeli imaju i kontrole za brzinu ventilatora na vrhu kućišta.
Ovo je stvar ukusa. Ako voliš da vidiš unutrašnjost, uzmi sa prozorom od kaljenog stakla. Staklo je teško i lako se razbije, ali izgleda mnogo bolje od plastike. RGB osvetljenje je sada već standard, ali nemoj da daješ prednost kućištu samo zbog toga. Ako kućište nema dobar protok vazduha, džaba je sve. Nekad je bolje uzeti bez ikakvih svetala i sam dodati kasnije ako baš želiš.
Pre nego što kupiš, proveri da li sve što imaš staje. Evo par koraka:
Ne mogu da ti kažem tačno koji model da uzmeš, jer stalno izlaze novi. Ali mogu da ti navedem neke smernice za cene.
U ovom rangu najčešće dobijaš osnovno. Lim je tanji, plastika je osrednja, ventilatori su obični i mogu da budu bučni. Ali možeš naći solidne modele sa mrežastom prednjom stranom i dovoljno mesta za standardne komponente. Gledaj da bar ima 1-2 ventilatora uključena, jer ćeš inače morati da kupuješ posebno. Brendovi kao što su Cooler Master, Fractal Design ili Zalman imaju modele u ovom rangu koji nisu loši.
Ovde već dobijaš bolji kvalitet. Lim je deblji, često ima kaljeno staklo, bolji raspored kablova, i obično dolazi sa 2-3 ventilatora. Protok vazduha je bolje osmišljen. Ovo je najbolji odnos cene i kvaliteta za većinu ljudi. Možeš naći modele sa USB-C portom napred, što je plus. Fractal Design Pop Air, Corsair 4000D, ili NZXT H5 su često u ovom rangu i hvale ih.
Ako daš preko 100 evra, zalaziš na teritoriju gde dobijaš najbolje materijale, alumijum, odličnu organizaciju prostora, tihe ventilatore, i opcije za najzahtevnija vodena hlađenja. Ova kućišta traju godinama. Brendovi kao što su Lian Li, Fractal Design Define serija, ili be quiet! Dark Base su ozbiljni primerci. Ali razmisli da li ti stvarno treba tako skupo kućište.
Kad sve sabereš i oduzmeš, izbor kućišta svodi se na tvoje potrebe. Prvo odredi veličinu prema matičnoj ploči i komponentama. Onda gledaj da ima dobar protok vazduha. Otvorena prednja strana je must have. Proveri kvalitet izrade, da nije tanko i da nema oštrih ivica. I na kraju, uzmi u obzir i estetiku i dodatke, ali neka to bude poslednja stavka. Nemoj da te zanese lepo osvetljenje ako će komponente da se pregrevaju. Ja sam lično uvek za srednju klasu, jer dobiješ najviše za uloženo. Ali opet, tvoj novac, tvoj izbor.