
Pravljenje aplikacija danas nije isto kao pre deset godina. Stalno izlaze novi programi koji nam olakšavaju posao. Ne pišu oni ceo kod umesto nas, ali znatno ubrzavaju stvari. U ovom tekstu proći ćemo kroz nekoliko takvih alata. Svi oni mogu da vam pomognu, bilo da tek učite ili već zarađujete od programiranja.
Kada pravite aplikaciju, morate da vodite računa o mnogo toga. Prvo, kod mora da radi. Drugo, treba da bude uredan. Treće, aplikacija treba da izgleda dobro. I na kraju, sve to treba uraditi što pre. Ovi alati pokrivaju različite delove posla. Neki vam pomažu da brže kucate kod. Drugi vas upozoravaju na greške. Treći vam omogućavaju da nacrtate kako će aplikacija izgledati pre nego što uopšte počnete da kucate. Oni ne zamenjuju znanje programiranja, ali ga nadograđuju.
Ovo su programi koje koristite dok kucate. Oni prate šta pišete i pokušavaju da pogode šta ćete dalje. Kao kad pišete poruku na telefonu pa vam telefon nudi sledeću reč. Samo što ovde dobijate čitave linije koda. Ovo je korisno jer manje kucate, a i manje grešite.
Jedan od najpoznatijih primera je alat koji vam nudi gotove blokove koda. Na primer, ako pišete funkciju koja treba da nešto izračuna, on će vam ponuditi nekoliko načina kako to da uradite. Ovaj alat je obučen na ogromnoj količini primera. Zato često daje tačno ono što vam treba. On se ugrađuje u vaš program za pisanje koda (kao što je Visual Studio Code) i radi u pozadini.
Postoji i nešto jednostavnija vrsta alata. Oni ne nude čitave blokove, već samo dopunjuju ono što ste počeli da kucate. Ako kucate "use", on će vam ponuditi "useState" ako radite u Reactu, ili "user" ako imate takvu promenljivu. Ovo ubrzava kucanje, pogotovo kada imate dugačke nazive funkcija. Ovakvi alati rade i bez internet veze.
Kada napišete kod, on retko radi iz prvog puta. Negde nedostaje tačka-zarez, negde ste pogrešili ime promenljive. Traženje ovakvih grešaka zna da oduzme dosta vremena. Srećom, postoje alati koji to rade automatski. Oni pregledaju vaš kod i odmah vam kažu gde je problem.
Ovaj alat ne čeka da pokrenete program. On radi dok pišete. Ispod svake linije koda gde primeti grešku, nacrta crvenu liniju. Pređete mišem preko toga i on vam kaže šta nije u redu. Ponekad čak ponudi i rešenje, pa samo kliknete i on popravi grešku umesto vas. Ovo je posebno korisno za početnike, jer uči kako da se piše uredniji kod.
Dešava se da kod nema sintaksnih grešaka, ali ne radi ono što treba. Onda morate da otkrivate zašto. Neki alati mogu da prate izvršavanje programa i pokažu vam gde se desila logička greška. Oni vam omogućavaju da zaustavite program u određenom trenutku i vidite vrednosti promenljivih.
Programeri često nisu i dizajneri. Zato je dobro kada postoji način da se izgled aplikacije isplanira pre nego što se krene u kodiranje. Posebni programi za to omogućavaju da jednostavno prevlačite dugmad, slike i tekst i tako napravite izgled ekrana. Kada se dogovorite kako sve treba da izgleda, onda tek krenete da kucate kod.
U ovakvim programima ne piše se kod. Vi jednostavno crtate aplikaciju. Postavite prozor, u njega dodate polje za unos teksta, dugme, sliku... Možete čak i da povežete ekrane pa da vidite kako će aplikacija da radi kad neko klikne na dugme. Ovo je odlično za početak rada, jer odmah vidite ima li nešto loše postavljeno. Klijenti ili saradnici mogu da vide prototip i kažu šta im se ne sviđa, pre nego što ste uložili sate u pisanje koda.
Čak i ako koristite standardne programe za dizajn, možete ih proširiti dodacima. Na primer, ako radite u Figmi, postoji mnogo dodataka koji vam pomažu da generišete kod za CSS, ili da proverite da li su boje u skladu sa standardima. Ovo su sitnice koje ubrzavaju prelazak sa dizajna na kodiranje.
Ne postoji jedan najbolji alat za sve. Sve zavisi od toga šta radite i kako volite da radite. Evo nekoliko smernica koje vam mogu pomoći.
Sve ove alate možete probati besplatno. Instalirajte ih, koristite par dana, pa odlučite. Neki će vam odmah odgovarati, neki ne. To je sasvim normalno.
Pravljenje aplikacija postaje sve dostupnije. Ne zato što se sam program menja, već zato što imamo sve više pomoćnih alata. Oni preuzimaju dosadne i ponavljajuće poslove. Vi se možete fokusirati na ono što je stvarno bitno. Iskoristite ove alate, ali nemojte dozvoliti da postanete zavisni od njih. Najbolji programer je onaj koji ume da reši problem i sa njima i bez njih.